KAKO PRAVILNO NANIJETI PARFEM? A ŠTO AKO ZABORAVIMO PRAVILA?

Ažurirano 20. listopada 2026.

Na kožu ili na odjeću? Na zapešća ili vrat? Dva raspršivanja ili deset?

Počnimo od najvažnijeg: nanesite parfem ondje gdje ga volite nositi, na zdravu kožu ili na tkaninu kojoj neće naštetiti. Pustite da se osuši bez trljanja i prilagodite broj raspršivanja njegovoj jačini. Za sve ostalo dovoljno je nekoliko mjera opreza, osobito na suncu i kod osjetljivih tkanina.

Parfem je prije svega užitak. Nosimo ga za sebe, da bismo zavodili, prizivali uspomene, promijenili raspoloženje ili jednostavno zato što volimo njegov miris. Ponekad čak i kad ne namjeravamo izaći iz kuće.

Zašto onda taj užitak pretvarati u medicinski postupak?

Pulsne točke: jesu li doista neophodne?

Zapešća, vrat, područje iza ušiju, pregibi laktova, pa čak i koljena. Generacijama slušamo kako parfem treba nanositi na poznate pulsne točke.

Ta ideja nije posve neutemeljena. Toplina potiče isparavanje mirisnih molekula i njihovo širenje zrakom. No jača projekcija mirisa ne znači nužno i dulju postojanost.

Na toplijem dijelu tijela parfem se može brže razviti, a da pritom ne traje dulje. Nema potrebe tražiti vlastiti puls kako biste u potpunosti uživali u mirisu.

Volite nanositi parfem na vrat? Samo naprijed. Draže su vam ruke, ramena ili neko manje uobičajeno mjesto? I to je sasvim u redu, pod uvjetom da je područje prikladno.

Pulsne točke su tradicija, a ne obveza.

Na kožu ili na odjeću? Dva različita užitka

Koža je živa površina. Njezina temperatura, vlažnost i sebum utječu na način na koji parfem isparava i razvija se. Upravo zato doživljaj parfema može biti toliko osoban.

Na odjeći je drukčije. Tekstilna vlakna mogu dulje zadržavati određene mirisne sastojke. Parfem se katkad osjeti i danima poslije, ponovno oživljavajući sa svakim pokretom.

Tko se nije razveselio kada je na jakni od prethodnog dana ponovno osjetio omiljeni parfem?

U Les Bains Guerbois volimo oba načina: na koži pratimo kako se parfem razvija, a na odjeći ga ponovno otkrivamo s vremena na vrijeme, umjesto da nam neprestano bude pod nosom.

No ne podnose sve tkanine parfem. Neki mirisni sastojci mogu ostaviti tragove, osobito na svili, satenu, koži te svijetlim i osjetljivim materijalima. Najbolje je najprije isprobati parfem na neupadljivom mjestu i pustiti da se tkanina osuši prije nošenja.

Prekrasan parfem nije vrijedan uništene lijepe košulje.

A kosa? I ona zadržava mirise, ali klasični parfem na bazi alkohola nije nužno prikladan za redovitu primjenu na kosi. Za to postoje posebno formulirani proizvodi.

Parfem i sunce: oprez zbog neugodnih iznenađenja

Ljeti temperature rastu, otkrivamo više kože, a želja za parfemom ne nestaje.

Ipak, vrijedi poduzeti nekoliko mjera opreza.

Određeni mirisni sastojci, osobito neka citrusna eterična ulja koja sadrže furokumarine, mogu izazvati fototoksične reakcije kada se nanesu na kožu koja je zatim izložena ultraljubičastom zračenju. Posljedice mogu biti crvenilo, upala i pigmentacijske mrlje.

Taj rizik ne odnosi se na sve parfeme. Suvremena parfumerija regulira uporabu takvih sastojaka i raspolaže načinima za ograničavanje rizika.

Ipak, na plaži radije izbjegavamo obilno nanošenje parfema na kožu izloženu suncu. Odjeća može biti alternativa, pod uvjetom da ne postoji opasnost od nastanka mrlja.

I podsjetimo na ono što bi trebalo biti očito: nijedan parfem, koliko god bio divan, ne može zamijeniti zaštitu od sunca.

Trljanje zapešća: zašto to još uvijek radimo?

Jedno raspršivanje na lijevo zapešće, brzo trljanje o desno i gotovo. Gotovo biste pomislili da parfem ne djeluje bez tog malog rituala.

Mi ga radije ostavljamo na miru.

Suprotno raširenom mitu, trljanje zapešća ne „razbija” mirisne molekule. Trenje raspoređuje tekućinu po koži i može promijeniti početno isparavanje, ali nije dokazano da poboljšava postojanost ili kvalitetu parfema.

Jednostavno pustite da parfem sjedne na kožu i prirodno se osuši.

A ako već dvadeset godina trljate zapešća, bez brige: niste uništili dvadeset godina parfumerije.

Zašto nakon nekog vremena više ne osjećamo vlastiti parfem?

Obožavate svoj parfem odmah nakon nanošenja. Nekoliko sati kasnije čini vam se da je nestao. Ipak, netko vam još uvijek udijeli kompliment zbog mirisa.

To se djelomično objašnjava olfaktornom adaptacijom i habituacijom. Naš njuh postupno postaje manje osjetljiv na mirise kojima smo stalno izloženi ili im pridaje manje pozornosti.

Parfem, dakle, može i dalje biti prisutan iako ga sami više ne primjećujemo toliko.

Zato uglavnom izbjegavamo nanositi parfem preblizu nosu, osobito na gornji dio prsa. Draže nam je ponovno ga otkrivati dok se krećemo nego ga neprestano osjećati.

Samo mala osobna navika, kako bi užitak trajao dulje.

Jer ponekad, da bismo nastavili uživati u vlastitom parfemu, moramo prihvatiti da ga ne osjećamo baš cijelo vrijeme.

Koliko puta raspršiti parfem? Dva, četiri, deset?

Savršen broj ne postoji.

Sve ovisi o kompoziciji, njezinoj jačini, količini koju raspršivač oslobađa i okolnostima. Večera udvoje, zajednički ured ili zabava na otvorenom nisu baš ista stvar.

Neki parfemi lijepo podnose obilnije nanošenje. Drugi su toliko snažni da su jedno ili dva raspršivanja više nego dovoljna.

Naš savjet? Počnite umjereno, pratite kako se parfem razvija i prilagodite količinu vlastitom ukusu.

I najvažnije: činjenica da ga sami više ne osjećate nije automatski poziv na novo raspršivanje.

Kad parfem stigne prije vas

A tu su i oni parfemi koje osjetite već s deset metara udaljenosti, mnogo prije nego što se pojavi osoba koja ih nosi.

Osobu još ne poznajete, ali njezin parfem već dobro poznajete. Katkad imate osjećaj kao da ste ga progutali.

Neke suvremene kompozicije obilno koriste superambre, iznimno snažne sintetske mirisne molekule drvenastih i jantarnih nijansi. Mogu ostvariti spektakularnu projekciju, sa suhim, ponekad gotovo oštrim notama od kojih nam može pozliti.

A najneobičnije je to što se iza takve demonstracije snage ne krije uvijek mnogo nijansi koje vrijedi otkriti.

Da ne bude zabune, nemamo ništa protiv jantarnih drvenastih nota. Koristimo ih i u parfemu 1978 Les Bains Douches, koji je kreirao Bertrand Duchaufour. Ali štedljivo, poput prstohvata soli u jelu. Tek toliko da kompoziciji daju dubinu, a da ne nadjačaju ostale sastojke.

U parfumeriji, baš kao i u kuhinji, doziranje čini veliku razliku.

U suvremenoj niche parfumeriji postoji i nešto prilično zabavno. Nekad su ljudi ondje tražili parfem koji nitko drugi ne nosi. Danas neki silno žele upravo onaj koji već posjeduje cijela zajednica ljubitelja niche mirisa.

I niche parfumerija ponekad ima svoje masovne parfeme.

A kada ti popularni parfemi dijele iste pretjerano snažne drvenasto-jantarne potpise, na kraju ih osjećamo posvuda.

Neki su ljudi posebno osjetljivi na mirisne tvari i mogu osjetiti glavobolju, mučninu ili respiratorne simptome. Ono što je jednoj osobi mirisni užitak, drugoj ne mora biti.

Parfem koji se osjeti na deset metara nije nužno velik parfem.

To je jednostavno parfem koji se osjeti na deset metara.

Zato vas molimo, budite umjereni s raspršivačem. Vaši susjedi, i njihovi nosevi, bit će vam zahvalni.

A tri metra mirisnog traga, iskreno, nije li to već sasvim dovoljno?

A što je s postojanošću?

Često nas pitaju kako postići da parfem traje što dulje. No je li to doista najbolji kriterij za procjenu jedne kreacije?

Neki mirisni sastojci iznimno su postojani. Drugi, prolazniji, mogu tijekom nekoliko trenutaka otkriti izvanredne nijanse.

Parfem koji traje dvanaest sati nije nužno ljepši od onoga koji prije nestane. Tom smo nesporazumu posvetili cijeli članak: Postojanost ≠ Kvaliteta: iza kulisa parfema „koji traje“.

Možemo uživati kada sljedeći dan ponovno osjetimo parfem na odjeći, a da pritom ne očekujemo od svakog mirisa da ruši rekorde izdržljivosti.

Kako se onda najbolje parfemirati?

Onako kako volimo, uz malo znanja i obzira prema drugima.

Parfem može biti intiman, upečatljiv, diskretan ili raskošan. Može nas pratiti cijeli dan ili ostaviti samo prolaznu uspomenu. Ne postoji univerzalan način njegova nošenja.

Volimo parfeme s karakterom i nijansama, ponekad čak i s dozom neobičnosti. Volimo pratiti kako se razvijaju i ponovno ih otkrivati kada to najmanje očekujemo.

I draže nam je da ostave uspomenu nego da zauzmu cijeli prostor.

Uostalom, parfem postoji kako bi pratio život.

Ne kako bi mu nametao upute za uporabu.

Za daljnje čitanje

Olfaktorna adaptacija i habituacija
R. Pellegrino et al., "Habituation and adaptation to odors in humans", Physiology & Behavior, 2017. Studija

Fototoksičnost furokumarina
DermNet, "Phytophotodermatitis". Članak

Furokumarini u parfumeriji
IFRA, "Furocoumarins update", 2025. Izvor: IFRA

Osjetljivost na mirise
A. Steinemann, "International prevalence of fragrance sensitivity", 2019. Studija